Projekat „Čuvari kragujevačkih sela – poljoprivrednici“ uspešno je realizovan, ispunjavajući obaveze shodno ugovoru o sufinansiranje projekata za ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja na teritoriji Grada Kragujevca u 2024. godini.Tokom projekta, obišli smo 14 sela, pripremili 25 medijskih sadržaja, među kojima je 8 video reportaža koje autentično oslikavaju rad i izazove poljoprivrednika u ovom regionu.
Posebnu vrednost projekta čine stručni saveti naših saradnica, Biljane Radivojević i Sanje Bulat. Biljana Radivojević, diplomirani hemičar za istraživanje i razvoj sa specijalizacijom iz analitičke hemije, ekspert je u oblasti bezbednosti hrane, sertifikacije standarda poput HACCP, GlobalGAP, ISO 9001 i organske proizvodnje. Sanja Bulat, poreski savetnik, pružila je podršku u pitanjima poreskog zakonodavstva i pravilnog postupanja poljoprivrednih gazdinstava koji su dobili Obaveštenje od Ministarstva finansija da su postali obveznici PDV. Njihova stručnost i spremnost da odgovore na pitanja bila je ključna u ostvarivanju ciljeva projekta.
Pored terenskog rada, stručnjaci su obavili desetine telefonskih razgovora i odgovorili na brojne mejlove poljoprivrednika, pružajući konkretne savete vezane za zaštitu životne sredine, implementaciju sertifikata, pravilnu primenu pesticida, đubriva i skladištenje poljoprivrednih proizvoda kao i zakonskih obaveza iz oblasti finansija.
Ono što nas posebno raduje jeste povratna informacija lokalne zajednice – poljoprivrednici su nas nakon reportaža pozivali u svoje domove i gazdinstva, deleći svoja iskustva i izazove. Njihova otvorenost dodatno nas je motivisala da nastavimo obilazak sela i u narednoj godini.
U 2025. godini, naš tim će nastaviti sa praksom i podrške naših saradnica.Verujemo da zajedničkim trudom možemo doprineti razvoju poljoprivrede i unapređenju kvaliteta života u ruralnim krajevima.
Projekat „Čuvari kragujevačkih sela – poljoprivrednici“ bio je izazovan i ambiciozan poduhvat, koji ne bi bilo moguće realizovati bez stručnosti, predanosti i timskog rada. Na njegovom uspehu radili su:
- Glavni i odgovorni urednik i autor reportaža: Peđa Filipović, koji je kroz detaljne analize i terenske reportaže osvetlio ključne probleme i uspehe poljoprivrednika iz sela na teritoriji grada Kragujevca.
- Fotoreporter: Željko Stevanović, čije su fotografije zabeležile autentične trenutke svakodnevnice poljoprivrednika, vizuelno obogatili reportaže i pružili publici živopisnu sliku seoskog života.
- Novinar: Boris Krstić, zadužen za prikupljanje podataka, kao i pisanje članaka koji su informisali i edukovali javnost.
- Kamerman i šef tehnike: Dejan Petrović, koji je svojim tehničkim znanjem i iskustvom osigurao visok kvalitet video reportaža i omogućio besprekorno funkcionisanje tehničke opreme tokom snimanja na terenu.
- Montaža video materijala: MAX FM doo Jagodina, čiji su profesionalni montažeri obradili video sadržaje i prilagodili ih za emitovanje, čime su obezbedili vizuelnu i tehničku perfekciju.
- Koordinator projekta: Dijana Čolaković Filipović, koja je uspešno vodila i koordinisala sve faze projekta, obezbeđujući pravovremenu realizaciju zadataka i usklađenost svih aktivnosti sa planiranim ciljevima.
- Administrativni radnik: Biljana Marković, čiji su rad na organizaciji, vođenju evidencija i administrativnim poslovima bili od ključne važnosti za efikasnu realizaciju projekta.
Ovaj posvećeni tim stručnjaka i profesionalaca omogućio je da projekat ne samo ispuni, već i premaši očekivanja, pružajući javnosti kvalitetan, informativan i edukativan sadržaj koji osvetljava značaj poljoprivrede i života u selima na teritoriji Kragujevca.
Retrospektiva: Čuvarke i čuvari kragujevačkih sela
Tokom realizacije projekta „Čuvari kragujevačkih sela – poljoprivrednici“, imali smo čast da upoznamo i predstavimo vredne ljude koji svojim radom čuvaju tradiciju, unapređuju poljoprivredu i brinu o očuvanju prirodnih resursa na teritoriji grada Kragujevca.
Oni su naši domaćini i domaćice, čuvarke i čuvari sela, koji ne samo da uspešno vode svoja gazdinstva, već i inspirišu druge svojim trudom, znanjem i inovativnim pristupom.
Kroz seriju tekstova, fotografija i video reportaža, doneli smo priče o njihovim izazovima, uspesima i svakodnevnom životu. Ovo je prilika da se još jednom osvrnemo na sve njih i podsetimo se koliko su njihovi doprinosi značajni za našu zajednicu.
Ova retrospektiva je posvećena njima – ljudima čije priče ostavljaju trag i motivišu nas da nastavimo sa podrškom ruralnim sredinama i promocijom važnosti života i rada na selu.
Hvala vam što ste nas primili u svoje domove i pokazali nam šta znači biti čuvar sela i tradicije!
1.Stevan Kosovčević: Snaga sela i porodice
U prvoj epizodi serijala „Čuvari Kragujevačkih sela – Poljoprivrednici“, posetili smo Stragare, gde smo upoznali Stevana Kosovčevića, jednog od posvećenih čuvara tradicije i budućnosti poljoprivrede u ovom kraju.
Stevan, zajedno sa suprugom Ivanom i njihovom decom, vodi porodično gazdinstvo koje je primer kako spojiti tradicionalne vrednosti sa modernim pristupom. Njihovo gazdinstvo, obveznik PDV-a, uspešno funkcioniše zahvaljujući dobroj organizaciji i saradnji sa stručnjacima iz oblasti poljoprivrede i finansija.
Kroz priču o izazovima s kojima se suočava, Stevan je pokazao kako se trud i ulaganje u znanje mogu isplatiti. Njegova priča naglašava važnost modernizacije u poljoprivredi, ali i očuvanja zajedničkih vrednosti i tradicije koje definišu ruralne sredine.
Ova epizoda otkriva kako je rad i posvećenost jedne porodice ne samo doprineo razvoju njihovog gazdinstva, već i pozitivno uticao na lokalnu zajednicu i okolinu. Stevanova priča motiviše i inspiriše sve one koji žele da unaprede svoje poljoprivredne aktivnosti, uprkos izazovima današnjice.
2.Vodenica Čolić – Čuvar tradicije na obroncima Rudnika
U drugoj epizodi serijala „Čuvari Kragujevačkih sela – Poljoprivrednici“ posetili smo Vodenicu Čolić, smeštenu u Ljubičevcu, na svega 250 metara ispod ostataka srednjovekovnog grada poznatog kao Kulina. Ova vodenica nije samo mesto gde se melje brašno, već i autentični čuvar tradicije i istorije ovog kraja.
Priča o vodenici započinje istorijskim kontekstom – Kulina, značajno utvrđenje iz XIV veka na desnoj obali rečice Srebrenice, bila je mesto važnih događaja, poput sabora na kojem je Đurađ Branković proglašen naslednikom despota Stefana Lazarevića. Ostaci ovog grada svedoče o vremenu kada je ova oblast bila kulturno i političko središte.
Kroz razgovor sa Milivojem Mićom Jevđenijevićem, domaćinom vodenice, i iznenadnim gostom Antonijem Matićem, oslikali smo živu povezanost prošlosti i sadašnjosti. Vodenica Čolić ostala je verna svojoj funkciji vekovima, postajući simbol očuvanja tradicije i običaja.
Ova epizoda osvetljava važnost očuvanja kulturnih i istorijskih vrednosti, pokazujući kako jedno mesto može biti tačka susreta istorije, običaja i savremenog života. Priča o vodenici Čolić inspiracija je svima koji teže da održe duh prošlih vremena u modernom svetu.
3.Voćarska priča iz Kotraže – Momčilo Vujović
U trećoj epizodi serijala „Čuvari Kragujevačkih sela – Poljoprivrednici“, posetili smo Momčila Vujovića, mladog i ambicioznog voćara iz sela Kotraža, koji sa samo 25 godina nastavlja tradiciju porodičnog gazdinstva i unosi modernizaciju u voćarstvo. Momčilo je primer kako se ljubav prema prirodi i posvećenost mogu pretvoriti u uspešan posao.
Njegovo gazdinstvo je specijalizovano za uzgoj jabuka, šljiva i višanja. Sadnice su uredno postavljene u redovima, zaštićene protivgradnim mrežama, a sistem „kap po kap“ omogućava precizno navodnjavanje, čak i tokom sušnih perioda. Momčilo je takođe investirao u najsavremeniju mehanizaciju, uključujući traktore i priključne mašine, čime je rad na gazdinstvu postao efikasniji i produktivniji.
Odrastajući uz oca Rajka, koji već 10 godina vodi gazdinstvo u sistemu PDV-a, Momčilo je stekao znanje o zakonskim propisima i administraciji, što mu pomaže da vodi svoje poslovanje na stabilnim osnovama. Osim što nastavlja tradiciju, trudi se da prati savremene trendove, uvodi nove tehnologije i unapređuje svoje voćarstvo ekološkim i održivim metodama.
Njegova posvećenost i vizija počeli su da se oblikuju još u detinjstvu, a poseban simbol njegovog zalaganja je traktor koji je dobio za 18. rođendan, što je za njega bio ključni korak ka ozbiljnom bavljenju poljoprivredom.
Kroz razgovore sa Momčilom osvetlili smo izazove i prilike u poljoprivredi, ali i važnost podrške mladim poljoprivrednicima. Ova epizoda ukazuje na to kako se spoj tradicije i modernizacije može uspešno primeniti, dok priče poput Momčilove služe kao inspiracija za buduće generacije u očuvanju i razvoju naših sela.
4.Milan Perić: Čuvar voćarske tradicije
U ovoj epizodi serijala Čuvari kragujevačkih sela, vodili smo vas u Masloševo, voćarski kraj severozapadno od Kragujevca, na nadmorskoj visini od 355 metara. Selo, osnovano 1777. godine, čuva bogatu istoriju i tradiciju voćarstva. Porodica Perić, već decenijama prepoznatljiva u Šumadiji, uspešno vodi poljoprivredno gazdinstvo. Milan Perić, pionir u sistemu PDV-a, bavi se voćarstvom od 2008. godine, a voće sa njihovih plantaža plasira se na tržišta Beograda, Italije, Nemačke i regiona.
Masloševo je idealno za voćarstvo, s plodnim zemljištem i povoljnim klimatskim uslovima. Plantaže porodice Perić, koje kombinuju tradiciju i savremene poljoprivredne tehnike, svedoče o pet generacija posvećenosti ovom poslu. Ova priča o Masloševu i porodici Perić pokazuje kako tradicija, inovacije i ljubav prema zemlji mogu oblikovati budućnost poljoprivrede, temeljeći je na radu i posvećenosti.
5.Porodično blago u teglama: Priča o Đorđevićima
U pitomom selu Vlakča, na obroncima Rudnika, smešten je pčelinjak porodice Đorđević, koji je pravo prirodno blago. Selo, poznato po čistom vazduhu i prelepim dvorištima, udaljeno je samo 25 kilometara od Kragujevca. Pored pčelinjaka Đorđevića, pažnju privlači i pčelinjak Radomira Rajka Maksimovića, legendarnog pčelara u Šumadiji, koji sa svojih 94 godine predstavlja simbol predanosti pčelarstvu i tradiciji.
Slobodan i Tanja Đorđević posvećeni su pčelarstvu više od 20 godina, pretvarajući prirodne darove svojih pčela u proizvode vrhunskog kvaliteta, uključujući med, propolis, pergu, matični mleč, vosak i likere, ali i jedinstveni proizvod Imunomed. Njihov rad nije prošao nezapaženo – porodica Đorđević ponosi se prestižnim nagradama za kvalitet svojih proizvoda, uključujući zlatnu medalju za bagremov med i priznanja za Imunomed.
Tanja Đorđević posebno se ističe u gazdinstvu, inspiraciju je pružila mnogim ženama na selu pokazavši kako tradicija i inovacija mogu ići zajedno. Pčelinjak Đorđevića je svetli primer kako ljubav prema prirodi i posvećenost tradiciji mogu doneti uspeh. Selo Vlakča, kroz priču porodice Đorđević, pokazuje da je budućnost poljoprivrede u rukama onih koji čuvaju prirodu i neguju tradiciju, uz primenu modernih tehnika.
6. Ramaća: Gde Tanasijevići stvaraju darove Šumadije
U novembarskom miru sela Ramaća, smeštenog na obroncima Rudnika, priroda diše zajedno s ljudima. Na visini od 600 metara, u ovom šumadijskom raju, nalazi se domaćinstvo Nikole Tanasijevića, proizvođača rakije „Dar Visova“. Selo je deo bogate šumadijske istorije, a visovi Ramaće, koji se penju do 811 metara, oblikuju pejzaž koji priča priču o tradiciji i vremenu.
Nikola nas je dočekao u svojoj destileriji, gde smo udisali miris rakije iz kazana, dok je tišina prirode stvarala savršenu pozadinu. „Rakija nije samo proizvod, već priča o zemlji, porodici i trudu koji ulažemo,“ rekao je, ponosno objašnjavajući razlike u starenju rakije od 1, 3, 7 i 15 godina, koja nosi različite dimenzije ukusa i priče.
Blizu destilerije, na samo 100 metara, nalazi se Crkva Svetog Konstantina i Jelene-Kumanica, koja datira još iz XIV veka. Nikola je istakao kako mu blizina crkve daje inspiraciju za rad i podseća na značaj čuvanja nasleđa.
Plantaže šljive koje okružuju destileriju daju plodove bogatog ukusa, koji nisu samo sirovina za rakiju, već deo tradicije porodice Tanasijević. Nikola se ponosi što je njegova rakija prepoznata kao simbol kvaliteta u Srbiji i inostranstvu, i kroz nju želi preneti sve što Ramaća nudi – njenu prirodu, tradiciju i priču.
Poseta domaćinstvu Tanasijevića bila je ujedno susret sa njegovom suprugom Brankom, koja se bavi proizvodnjom slatka i džemova od šljiva, i doprinosi očuvanju porodične tradicije.
Priča o porodici Tanasijević nije samo o rakiji, već o ljubavi prema svom kraju, tradiciji i prirodi. Ovaj domaćinski rad prenosi se kroz generacije, i miris rakije, koji još uvek lebdi iz kazana, predstavlja most između prošlih vremena i budućnosti.
7.Deda Rajko:Životna priča najstarijeg pčelara Srbije
Poseta deda Rajku Maksimoviću (rodjen 1930 godine), najstarijem aktivnom pčelaru u Šumadiji, bila je više od običnog susreta – bila je to prilika da se osvrnemo na vrednosti koje su temelj života u skladu s prirodom. Deda Rajko nas je podsetio da istinska posvećenost, ljubav prema onome što radimo i poštovanje prirode mogu preći granice vremena i postati inspiracija za generacije koje dolaze.
Vlakča, sa svojom bogatom istorijom, prelepim krajolikom i nezaboravnim pričama o tradiciji, bila je idealno okruženje za razgovor o pčelama i važnosti očuvanja prirode. Kroz Rajkove reči o životu, pčelama i prirodi, shvatili smo koliko je važno da očuvamo te vrednosti u svom svakodnevnom životu, kako bismo, poput njega, mogli živeti ispunjeno i sa smirenjem.
Ova poseta nas je podsetila na to koliko je važna veza između ljudi i prirode, na kojoj se temelji i opstajanje sela poput Vlakče. U vremenu ubrzanih tehnologija i svakodnevnih izazova, priče poput Rajkove nose sa sobom lekcije o tome kako biti strpljiv, posvećen i u skladu sa svim što nas okružuje. Uživali smo u ovoj priči, koja nam je otvorila oči i podsetila na vrednost očuvanja tradicije, prirode i života u jednostavnosti.
8.Branka Tanasijević-Čuvarka Ramaće i tradicije
Branka Tanasijević, čuvar tradicije i preduzetnica iz Ramaće, svojim radom neguje šumadijske običaje i autentične ukuse. Njeno domaćinstvo, koje je prepoznatljivo po vrhunskim rakijama, džemovima i slatku od šljive, pravi je primer kako ljubav prema tradiciji i prirodi može postati uspešan porodični biznis. Kroz proizvodnju domaćih proizvoda, Branka ne samo da čuva kulturno nasleđe, već i inspiriše druge žene da prepoznaju potencijal u preduzetništvu.
Njena plantaža šljiva, smeštena u prelepom okruženju, simbolizuje strpljenje, posvećenost i ljubav prema tome što radi. Svaki plod šljive koji se bere ručno postaje deo šumadijske priče koju Branka sa ponosom prenosi dalje, a njeni proizvodi postaju sve prisutniji na trpezama širom Srbije.
Njena poruka ženama u ruralnim područjima, koja dolazi iz srca Ramaće, jednostavna je: „Ako imate ideju i ljubav prema onome što radite, krenite. Biće izazova, ali nema većeg zadovoljstva od toga da vidite plodove svog rada i da znate da ste sačuvali deo naše tradicije.“ Branka Tanasijević je pravi dokaz da iz malih mesta mogu nastati velike priče, koje ne samo da obogaćuju zajednicu, već inspirišu i buduće generacije.
I za kraj….
Projekt „Čuvari prirode i tradicije“ okupio je sjajan tim koji je zajedno radio na očuvanju vrednosti koje čine osnovu života u našim ruralnim sredinama. Angažovani su, kroz svoj rad, postavili temelj za dublje razumevanje značaja očuvanja tradicije, prirode i autentičnosti, ali i podsticanje razvoja lokalnih zajednica kroz preduzetništvo i očuvanje starih zanata.
Kroz naše junake – Kosovčevića, Miću Vodeničara, Momčila Vujovića, Milana Perića, Pčelinjak Đorđević, Nikolu Tanasijevića, Dedu Rajka i Branku Tanasijević – uočili smo snagu, upornost i ljubav prema tradiciji i zemlji. Njihovi životi i rad predstavljaju živu priču o tome kako se sa poštovanjem prema prošlim generacijama čuvaju vrednosti koje su temelj svakog naroda. Kroz proizvodnju hrane, očuvanje prirode i vrsne zanate, ovi ljudi čine nezaobilazni deo mozaika ruralnog života, čuvajući ono što je neprocenjivo za identitet našeg kraja.
Ovaj projekat ima duboko ukorenjenu poruku – tradicija nije nešto što je prošlo, ona je živa i diše kroz svakog od naših junaka. Kroz njihov rad, svetleće priče o njihovoj predanosti i ljubavi prema onome što rade, naši čuvari prirode i tradicije postavljaju pečat za buduće generacije. Bez njih, mnoge vrednosti bi nestale, a mi bismo izgubili vezu sa onim što nas čini jedinstvenima. S obzirom na njihov uticaj, verujemo da je ovaj projekat ne samo priča o tradiciji, već poziv na akciju – da nastavimo čuvati, poštovati i promovisati ono što nas spaja.
Hvala svima u ime medijske kuće I FM.
Peđa Filipović.
Ovaj projekat je sufinansiran iz budžeta Grada Kragujevca-Gradske uprave za društvene delatnosti, stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
medijski sadržaj broj:17
Glavni i odgovorni urednik: Peđa Filipović
Fotoreporter: Željko Stevanović
Stručni saradnik na projektu, poreski savetnik: Sanja Bulat
Novinar: Boris Krstić
Montaža video materijala: MAX FM doo Jagodina
Koordinator projekta: Dijana Čolaković Filipović
Administrativni radnik: Biljana Marković