Srednji vek
JARMENOVCI-priča o 7 kosovskih junaka
Iz Jarmenovaca su, prema navodima Miloja T. Rakića u monografiji o Kačeru, Tomići familija starinaca, odnosno onih koji su na ovom području živeli od srednjeg veka. Navodi se kako je iz ove familije u Kosovski boj krenulo „7 sabalja“, što znači najmanje 7 učesnika bitke iz sela.
Srpska revolucija i Srbija do 1876.
TOPOLA
Gavrilo Đurić (1775 – oko 1830) i Mijailo Đurić (1767 – oko 1840) Bili su Karađorđevi gardisti (momci) istakli su se u Prvom srpskom ustanku. Naročito se po junaštvu isticao Gavrilo Đurić. Međutim, obojica se nisu opredeljivali za društveno-politički rad nakon ustanaka. I pored toga su ostali u kolektivnom sećanju lokalnog stanvništva kao istaknuti učesnici Srpske revolucije. Na fotografiji Karađorđev grad mesto gde su Gavrilo Đurić i ostali ustanici od Topole napravili prestonicu obnovljene Srbije. Fotografija nastala u prvoj polovini XX veka.
BOŽURNjA
Ilija Hadžić, Jedan od istaknutih Karađorđevih momaka (gardista), učestvovao je na istorijskom orašačkom zboru 1804. godine. Živeo je krajem 18. i u prvoj polovini 19. veka, nema bližih podataka o njemu.Na fotografiji selo Božurnja novembar 2021.godine(foto:Peđa Filipović)
BLAZNAVA
Milivoje Petrović Blaznavac 1824-1873, bio je jedna od ključnih vojnih i političkih ličnosti u periodu previranja nakon ubistva Mihaila Obrenovića 1868. godine.
Poznat je kao prvi svršeni srpski kadet vojne akademije (školovao se u Francuskoj). Dospeo je do generalskog čina, a neposredno posle ubistva kneza Mihaila izbija u prvi plan kao šef namesništva maloletnom Milanu Obrenoviću. Bio je asmatičar i prilikom jednog napada astme je izdahnuo u 50-oj godini života.
GORNjA TRNAVA
Miloje Petrović – Vojvoda iz Prvog srpskog ustanka 1760 – 1810, predvodio ustaničku vojsku u borbama za Sava-kapiju prilikom oslobođenja Beograda.
1806-1807 Predvodio je vojsku u borbama kod Niša u vreme Čegarske bitke oko čega se vodi i dalje kontraverzna priča o njegovom propustu koji je bio uvod u poraz. Ali se pominje i da je insistirao da se napadne Niš i zauzme. Nije bio naročito omiljen Karađorđu, ali je imao značajnu ulogu u političkom životu Šumadije. Miloje Petrović je zbog poraza kod Čegra kažnjen lično od Karađorđa oduzimanjem vojvodske titule i poslat je u Ostružnicu u izgnanstvo. Posle toga je razmišljao i o osveti Karađorđu i umešan je u ubistvo kosmajskog vojvode Marka Katića, a zatim je po naredbi vožda Karađorđa pogubljen u Svileuvi. Ubio ga je pop Luka Lazarević.
Konkurs za sufinansiranje projekata medijskih sadržaja iz budžeta Opštine Topola u 2021. godini, projekat “Znameniti Topolci”.
Koordinator projekta:Peđa Filipović.
Stručni saradnik i autor profesor Dejan Đurić.