Vi ste ovde
Naslovna > Društvo > Srećan vam Dan državnosti i dan kada je Topola postala prestonica.

Srećan vam Dan državnosti i dan kada je Topola postala prestonica.

Od 2002. godine, Srbija obeležava Dan državnosti 15. i 16. februara, u znak sećanja na dva važna istorijska datuma.

Jedan je dan kada je na zboru u Orašcu 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak protiv Turaka, pod vođstvom Đorđa Petrovića Karađorđa.

Na osnovu istorijskih izvora zna se da je zboru prisustvovalo preko tri stotine ljudi iz ovog dela Šumadije. Na ovom važnom skupu i u odlici o izboru narodnog vođe učestvovali su: Karađorđe Petrović, bukovički prota Atanasije Antonijević, Stanoje Glavaš sa stotinu drugova, Jovan Krstović sa pedeset momaka, Arsenije Loma iz Dragolja, Tanasko Rajić, Aleksa Dukić, Marko Savić, Teodosije Marićević, knez topolski Matija Jovičić, Matija Karatošić, Marko Katić iz Rogače, hajduk Veljko Petrović, Vule Ilić Kolarac, Đurđić iz Viševca, Aleksa Jakovljević, Milutin Savić iz Garaša, Vasa Čarapić iz Belog Potoka, knez Sima Marković iz Velikog Borka, serdar Sima iz Darosave, oborknez lepenički Đuka i Stevan Vilipović – oba iz Jagnjila, Petar Kara iz Trešnjevice, Radovan Garašanin iz Lipovca, Dimitrije Radović iz Vrbice, Jovan Jakovljević iz Levča… Sa Petrom Jokićem došlo je 70 do 80 ljudi.

Po rečima Janićija Đurića, u Orašcu se tada okupiko „do 300 dobri junaka“. Okupljeni su se sa svadbe povukli „više Marićevića jaruga kod dva velika bresta na jednom zaravnjaku opkoljenom sa svih strana gustim lugom“. Okupljni učesnici postavili su jaku stražu prema turskom hanu, koji se nalazio nedaleko od mesta gde su se oni okupili, osamdeset do sto metara daleko od orašačke crkve.

Vuk Stefanović Karadžić zabeležio je da se Karađorđe Petrović nije odmah prihvatio uloge vođe bune. Mesto vožda najpre je ponuđeno Stanoju Glavašu, hajdučkom harambaši, i Teodosiju Marićeviću, orašačkom knezu i trgovcu. Kako ni jedan od njih nije imao dovoljno hrabrosti i odvažnosti da se prihvati vođstva, prisutni na zboru su se ponovo obratili Karađorđu.

Obrazlažući odbijanje, Karađorđe je govorio o svojoj prekoj naravi, ali je to bio razlog više da okupljeni narodni prvaci izvrše pritisak na njega. Tako je na kraju doneta odluka – na čelu ustanka biće Karađorđe Petrović.

Paljenem turskih hanova u Topoli i Žabarima, započet je ustanak, a Topola je postala prva prestonica obnovljene Srbije.

Drugi – dan kada je u Kragujevcu 1835. godine usvojen i zakletvom potvrđen prvi moderni, i za to vreme, izuzetno liberalni Ustav Kneževine Srbije.

foto:arhiv NOVINicE.

tekst:Peđa F.

izvor istorijskih podataka:https://www.nmar.rs/wp-content/uploads/2020/04/Katalog-Zbor-u-Ora%C5%A1cu-i-Prvi-srpski-ustanak.pdf

Ostavite odgovor

Top