Vi ste ovde
Naslovna > Projekti > Vesti za OSI > Mentalno zdravlje osoba sa invaliditetom

Mentalno zdravlje osoba sa invaliditetom

PROJEKAT:”VESTI ZA LAKŠI I LEPŠI ŽIVOT OSI”

Svakog 10. oktobra  obeležava se Svetski dan mentalnog zdravlja. Ovaj datum je ustanovljen 1992. godine na inicijativu Svetske Federacije za mentalno zdravlje i Svetske zdravstvene organizacije. Cilj obeležavanja ovog značajnog datuma je promocija mentalnog zdravlja, podizanje svesti o važnosti mentalnog zdravlja za pojedinca i društvo u celini, kao i podsticanje ulaganja u prevenciju i lečenje mentalnih oboljenja.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                       

Mentalno zdravlje podrazumeva skladan odnosu samoj ličnosti, u emocionalnom,intelektualnom i socijalnom smislu. Ono utiče na to kako ljudi misle, osećaju i deluju. Dobro mentalno zdravlje pomaže nam da se nosimo sa stresom, donosimodobre odluke i izbore izbore, ostvarujemo lične ciljeve, razvijajamo zdrave odnose sa okruženjem.Mentalne bolesti i mentalni poremećaji, predstavljaju širok dijapazon mentalnih stanja, koji nastajuonda kada dođe do značajnih izmena u mišljenju, raspoloženju i ponašanju osobe, kada dovedu do konstante neprijatnosti i zabrinutosti, kao i problema u funkcionisanju na privatnom, profesionalnom i socijalnom planu.

Istraživanja u oblasti mentalnog zdravlja pokazuju da skoro milijardu ljudi na našoj planeti ima neki mentalni poremećaj. To znači da postoji veliki broj ljudi u svetu koji se bore sa  mentalnim stanjima kao što su depresija, anksioznost, bipolarni poremećaj, pormećaji ličnosti, psihoze itd. Pandemija COVID-19 doprinela je povećanoj prevalenciji osoba sa mentalnim poremećajima i ostavila dugoročne posledice po mentalno zdravlje stanovništva.

Jedan od najčešćih mentalnih poremećaja – depresija  je drugi vodeći uzrok invaliditeta u svetu. U Srbiji, prema istraživanju Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje oko 9% stanovništva pati od depresije, a samo trećina od njih potraži stručnu pomoć.Anksioznost je takođe jedan od čestih mentalnih poremećaja;  u Srbiji  se javlja kod 6-7 % stanovnika. Od  bipolarnog poremećaja pati oko 1,2% stanovništva u Srbiji.

Osobe sa invaliditetom, kao posebno osetljiva i ranjiva društvena grupa, u većem su riziku od opšte populacije kada je reč o narušenom mentalnom zdravlju. Međutim, pitanje povezanosti  invaliditeta i mentalnog zdravlja osobe i dalje je nedovoljno istraženo i objašnjeno.

Veća izolacija i isključenost osoba sa invaliditetom, otežan ili ograničen pristup zdravstvenim uslugama i uslugama socijalne zaštite, nedovoljna mogućnost upotrebe savremenih tehnologija u cilju adekvatnog informisanja, obrazovanja i komunikacije, samo su neki su problema koji pogađaju osobe sa invaliditetom, a koji imaju uticaja na mentalno zdravlje.

S druge strane, invaliditet bi mogao doprineti pojavi mentalnih teškoća kao rezultat doživljenog iskustva osobe s invaliditetom. Život sahroničnom bolešću, senzornim ili telesnim oštećenjem,  dugotrajnom onesposobljenošću može doneti niz dodatnih opterećenja uključujući rizik od pogoršanja zdravlja, promene u načinu života, stigmatizaciju, smanjenu socijalnu podršku, socijalnu izolaciju i diskriminaciju. Verovatnoća da će osobe sa invaliditetom doživeti socijalne prepreke i smanjenu društvenu mobilnost je veća nego kod osoba iz tipične populacije. Istraživanja koja su se bavila ulogom stresa u mentalnom zdravlju ukazuju ds stres doprinosi različitim negativnim ishodima u životu osoba sa invaliditetom, odnosno da je ključna prepreka psihološkog blagostanja.

Kako prepoznati probleme mentalnog zdravlja?

Promene u načinu na koji se osoba ponaša, kako se oseća i razmišljapredstavljaju znake potencijalnih   problema mentalnog zdravlja. Neki od simptoma  koji ukazuju na probleme mentalnog zdravlja su:

  • Gubitak interesovanja za svakodnevne aktivnosti
  • Nedostatak motivacije i energije
  • Doživljavaj tuge, depresivnog raspoloženja ili osećanja praznine
  • Emocionalni izlivi
  • Osećaj teskobe, anksioznosti, strepnja, zabrinutost
  • Problemi sa spavanjem i promene u apetitu i ishrani
  • Osećaj krivice ili bezvrednosti
  • Zloupotreba supstanci
  • Pojava samoubilačkih misli

Briga o sebi i razvoj odnosa sa drugima predstavljaju osnovu za dobro mentalno zdravlje. Briga o sebi znači da saosećamo i da se zauzimamo za sebe, pronalazimo smisao, izbegavamo samozavaravanja,definišemo svoje  životne vrednosti i stavove, planove i ciljeva obzira da li osoba ima invaliditet ili nema. Aktinosti društva trebalo bi da budu usmerene na stvaranje okruženja u kome se mentalno zdravlje poštuje, neguje i unapređujei gde svako može da dobije zaštitu i pomoć u slučaju potrebe.

Autor teksta:Slavica Đurić Pavlović

medijski sadržaj broj:4

foto:https://thekimfoundation.org

Naziv projekta:“VESTI ZA LAKŠI I LEPŠI ŽIVOT OSI”

Glavni i odgovorni urednik:Predrag Filipović

Nosilac projekta:Medijska kuća I FM Topola, portal NOVINicE

 

 

Ostavite odgovor

Top