Zdrava ishrana za zdrav um: Veza između ishrane i mentalnog zdravlja
Sve više istraživanja pokazuje da ono što jedemo ne utiče samo na naše fizičko zdravlje, već ima i veliki uticaj na naše mentalno stanje. Ishrana bogata hranljivim sastojcima ne samo da poboljšava energiju i fizičke performanse, već direktno utiče i na naše raspoloženje, kognitivne funkcije i opšte emotivno blagostanje. U okviru projekta „Topola bez stresa“ bavimo se upravo ovom temom – kako zdrava ishrana može doprineti zdravlju uma.

Ishrana i mozak – neraskidiva veza
Naš mozak je organ koji troši najviše energije u telu, a ono što unosimo kroz ishranu direktno utiče na njegovo funkcionisanje. Određeni nutrijenti pomažu u proizvodnji neurotransmitera – hemikalija koje regulišu naše raspoloženje, kao što su serotonin i dopamin. Nedostatak ovih hranljivih sastojaka može dovesti do poremećaja u mentalnom zdravlju, uključujući depresiju, anksioznost i probleme sa koncentracijom.
Koji su ključni nutrijenti za mentalno zdravlje?
- Omega-3 masne kiseline – Ove masne kiseline, prisutne u ribama poput lososa, sardine i tune, kao i u orasima i lanenom semenu, igraju ključnu ulogu u zdravlju mozga. Omega-3 pomaže u smanjenju upala u mozgu i može poboljšati raspoloženje, a takođe doprinosi smanjenju rizika od depresije. Izvor: Harvard T.H. Chan School of Public Health
- Vitamini B grupe – Vitamini B6, B12 i folna kiselina su neophodni za pravilno funkcionisanje nervnog sistema. Nedostatak ovih vitamina može dovesti do povećanja nivoa homocisteina u krvi, što je povezano sa lošijim raspoloženjem i većim rizikom od mentalnih poremećaja. Ove vitamine nalazimo u namirnicama kao što su jaja, zeleno lisnato povrće i integralne žitarice. Izvor: National Institutes of Health (NIH) – Office of Dietary Supplements
- Antioksidansi – Hrana bogata antioksidansima, poput voća i povrća (bobičasto voće, šargarepa, brokoli), pomaže u borbi protiv oksidativnog stresa, koji može oštetiti moždane ćelije. Ove namirnice pomažu u očuvanju mentalne jasnoće i vitalnosti. Izvor: National Institute on Aging
- Magnezijum – Ovaj mineral pomaže u smanjenju stresa i anksioznosti, a nalazi se u orašastim plodovima, semenju, spanaću i crnoj čokoladi. Nizak nivo magnezijuma može doprineti nervozi, umoru i poremećajima raspoloženja. Izvor: Mayo Clinic
-
Probiotici – Povezanost između creva i mozga sve više se istražuje. Zdrava crevna flora može doprineti smanjenju simptoma depresije i anksioznosti. Jogurt, kefir i fermentisane namirnice kao što su kiseli kupus i kimči mogu poboljšati zdravlje creva i tako doprineti boljem mentalnom zdravlju. Izvor: Frontiers in Psychiatry
Hrana koja može negativno uticati na mentalno zdravlje
Isto tako, određena hrana može negativno uticati na naše mentalno blagostanje. Visok unos šećera, prerađene hrane i industrijskih trans masti može doprineti razvoju depresije, anksioznosti i hroničnog stresa. Ove namirnice uzrokuju brze promene u šećeru u krvi, što može dovesti do promene raspoloženja, nervoze i osećaja iscrpljenosti. Izvor: The American Journal of Clinical Nutrition
Preterana konzumacija kofeina, iako kratkoročno može povećati budnost, može izazvati nervozu i poremećaje sna, što dugoročno loše utiče na mentalno zdravlje. Preporuka je smanjiti unos gaziranih pića, energetskih napitaka i kafe. Izvor: Sleep Medicine Reviews
Praktični saveti za balansiranu ishranu
- Planirajte obroke unapred – Priprema zdravih obroka unapred pomaže da se izbegne iskušenje brze i nezdrave hrane. Fokusirajte se na obroke bogate povrćem, proteinima i zdravim mastima.
- Jedite redovno – Preskakanje obroka može dovesti do pada šećera u krvi, što negativno utiče na raspoloženje i energiju. Pokušajte da jedete manje, ali češće obroke kako biste održali stabilan nivo energije.
- Uključite šarene namirnice u ishranu – Voće i povrće različitih boja donose raznovrsne nutrijente koji podržavaju zdravlje mozga. Pokušajte da svaki dan unesete barem pet različitih boja voća i povrća.
- Hidratacija je ključ – Nedostatak vode može izazvati pad koncentracije i loše raspoloženje. Redovno unosite vodu tokom dana kako biste održali optimalno funkcionisanje mozga.
Zaključak: Briga o ishrani je briga o umu
Ishrana ima moćan uticaj na naše mentalno stanje, a jednostavne promene u načinu ishrane mogu doneti značajne benefite za naše mentalno zdravlje. Projekat „Topola bez stresa“ podstiče sve građane da prepoznaju važnost zdrave ishrane i njenog uticaja na naše emocije, raspoloženje i opštu dobrobit. Balansirana ishrana bogata hranljivim sastojcima može biti ključ za zdrav um, bolju koncentraciju i veće zadovoljstvo životom.
autor teksta i fotografije:Peđa Filipović
novinar saradnik:Boris Krstić
medijski sadržaj broj:6

Ovaj projekat sufinansiran iz budžeta Opštine Topola, stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
Nosilac projekta:Medijska kuća I FM Topola, portal NOVINicE