Vi ste ovde
Naslovna > Projekti > Vratimo osmeh deci bez roditeljskog staranja > Ukratko o hraniteljstvu

Ukratko o hraniteljstvu

1. Šta je hraniteljstvo ?
Hraniteljstvo je privremeni oblik zaštite dece bez roditeljskog staranja. To je naziv za smeštaj deteta u porodicu koja nije njegova biološka porodica. Odnos između deteta i hranitelja u svakodnevnom životu trebalo bi da u najvećoj mogućoj meri odgovara odnosu dete—roditelj. Hranitelji preuzimaju neposrednu brigu o detetu i imaju dužnost da se staraju o njegovoj bezbednosti, razvojnim potrebama, obrazovanju i vaspitanju. Hraniteljstvo traje do razrešenja krizne situacije u biološkoj porodici deteta a može da traje i duže, sve do osamostaljivanja mlade osobe.
2. Koja deca se smeštaju u hraniteljske porodice?

U hraniteljske porodice se smeštaju deca ili mlade osobe bez roditeljskog staranja. I nakon što dete postane punoletno, hraniteljstvo se može produžiti ako je dete na redovnom školovanju, odnosno na studijama, sve do navršene 26. godine. Takođe, dete može ostati na hraniteljstvu i posle 18. godine ako ima smetnje u psihofizičkom razvoju.

3. Ko odlučuje o zasnivanju hraniteljstva?
Hraniteljstvo se zasniva odlukom Centra za socijalni rad. Ako je dete starije od 10 godina i sposobno za rasuđivanje, za hraniteljstvo je neophodna i njegova saglasnost, a ako je starateljstvom, potrebna je i saglasnost roditelja odnosno staratelja.
4. O čemu se vodi računa pro izboru hraniteljske porodice?

Uvek se daje prednost porodici za koju se procenjuje da će najbolje odgovoriti na potrebe deteta koje se smešta. Često se kaže da se bira porodioca za dete a ne dete za porodicu. Kad god je moguće, dete se smešta u porodicu što bližu njegovom mestu porekla. Ako postoje zainteresovani srodnici koji ispunjavaju uslove za obavljanje dužnosti hranitelja, dete se smešta u srodničku porodicu (na primer, kod tetke i teče, babe i dede, ujaka i ujne i sl). Braća i sestre bi trebalo da se smeštaju u istu hraniteljsku porodicu. U jednu hraniteljsku porodicu može se smestiti najviše troje dece (dvoje ako je reč o deci sa smetnjama u razvoju).
5. Podobnost hranitelja

Hranitelj može biti samo osoba za koju je procenjeno da će se starati o detetu u njegovom najboljem interesu. Hranitelj ne može biti osoba koja je potpuno ili delimično lišena roditeljskog prava i poslovne sposobnosti; ukoliko je obolela od bolesti koja može štetno delovati na dete na smeštaju; ako je osoba osuđena za krivično delo protiv braka i porodice, polne slobode ili života i tela. Budući hranitelji podnose dokumentaciju Centru za socijalni rad nadležan za teritoriju u kojoj žive, kojima dokazuju podobnost, a stručnjaci centra razgovaraju s njima o svim bitnim okolnostima i motivaciji za hraniteljstvo.
6. Potvrda ili licenca za bavljenje hraniteljstvom

Da bi neko postao hranitelj potrebno je da završi poseban program obuke i dobije licencu za bavljenje hraniteljstvom od posebne ustanove — Centra za porodični smeštaj i usvojenje. Licenca važi dve godine, nakon čega se može obnoviti, odnosno produžiti.
7. Prestanak hraniteljstva

Hraniteljstvo može prestati iz više razloga:
-kada dete navrši 18 godina života ako je pre toga steklo potpunu poslovnu sposobnost
– kada dete tj.mlada osoba završi školovanje, najkasnije do navršene 26. godine
– ukoliko dete bude usvojeno
– ukoliko se steknu uslovi da se dete vrati u biološku porodicu

Hraniteljstvo može prestati smrću deteta ili hranitelja. U slučaju smrti hranitelja prednost pri zasnivanju novog hraniteljstva ima osoba koja je s deteteom živela u istom domaćinstvu
Moguća je situacija raskida hraniteljstva, o čemu odlučuje centar za socijalni rad na zahtev hranitelja, ako centar ustanovi da hranitelj više nije podoban za tu dužnost, ili ako proceni da više nema potrebe za ovim oblikom zaštitet deteta.
8. Posebni oblici hraniteljstva
Hraniteljstvo se realizuje kao srodničko i nesrodničko, kroz sledeće oblike
– standardno hraniteljstvo- zadovoljava potrebe dece i mladih osoba kada je procenjeno da oni kraće ili duže vreme ne mogu da žive sa roditeljima i da je primena hraniteljstva u njihovom najboljem interesu.
– hraniteljstvo uz intenzivnu i dodatnu podršku- kod dece i osoba sa smetnjama u razvoju, izraženim zdravstvenim teškoćama ili poremećajem ponašanja,
– urgentno hraniteljstvo- primenjuje se u hitnim situacijama (napuštanje deteta od strane roditelja, nasilja u porodici, grubog zanemarivanja ili zlostavljanja i kada su roditelji ili staratelji sprečeni da brinu o detetu i mladoj osobi)
– povremeno hraniteljstvo- primenjuje se za dete ili mladu osobu sa razvojnim ili zdravstvenim teškoćama, koje živi u biološkoj ili hraniteljskoj porodici. Ono se povremeno smešta u drugu hraniteljsku porodicu na kraći period, da bi njegova osnovna porodica mogla da se odmori od napora koje nosi briga o takvom detetu i pripremi se da ponovo preuzme brigu o njemu.

 

Autor teksta:Slavica Đurić Pavlović

fotografije :Peđa Filipović

medijski sadržaj broj:4

Naziv projekta:Vratimo osmeh deci bez roditeljskog staranja

Glavni i odgovorni urednik:Predrag Filipović

Nosilac projekta:Medijska kuća I FM Topola, portal NOVINicE

Ostavite odgovor

Top